Moram priznati, objavu ovog posta sam odgađala neko vrijeme; ne samo zbog količine informacija koju sam morala sakupiti, zapisati, obraditi i provjeriti, toliko zbog samog fizičkog posla sjedenja za laptopom i samog pisanja i crtanja. S obzirom da sam sad skupila dovoljno materijala za objavu prvog dijela, početi ću post sa činjenicom da sam sama (kao čitatelj, jer se uvijek postavljam u tu ulogu kad promišljam i pišem za one koji mene čitaju) oduvijek željela pronaći nešto ovakvo u domaćoj blogosferi, u vidu posta ili čak PDF-a kako bi mogla nositi sa sobom gdje god idem i nadograđujem svoje znanje o kozmetičkim sastojcima. Iako na netu postoje razni vodiči na hrvatskom, čak u obliku pdf-a, htjela sam napraviti nešto itekako čitljivo, šareno i simpatično ilustrirano te napisano na jednostavnom jeziku. Nakon objave svih planiranih dijelova vodiča ovdje na blogu, izraditi ću knjižicu u obliku pdf-a koju ćete moći skinuti na mobitel ili računalo kako bi vam uvijek bio nadohvat ruke.
Vodič je podijeljen na: leksikon najčeščih pojmova na temu kozmetičkih sastojaka koji ponekad nisu dovoljno detaljno objašnjeni i s kojima nas brendovi, stranice i portali "bombadiraju", očekujući od nas detaljno znanje o svakom najmanjem detalju s kojim se nužno nismo do sad susreli, popis najčeščih ili pak najzanimljivijih sastojaka, poredanih po abecednom redu i ukratko objašnjenih (bez ulaženja u konkretne "dubine" kozmetologije, kemije i biologije) te dio posvećen najčešim pitanjima o samim sastojcima i proizvodima poput "Koja je točna razlika između "prirodne" i "organske" kozmetike?" i "Postoji li jasna razlika između "dobrih" i "loših" sastojaka u kozmetici?".
I za kraj, dvije kratke napomene: prva - ovaj post (i kasnije vodič u obliku knjižice) objavljujem ne kao profesionalac sa područja farmacije ili kozmetologije, već kao hobista i netko tko je sa ljubavlju posvetio godine čitanju i učenju o kozmetici i sastojcima. Ukoliko ste primjetili da neka informacija ovdje nije točna, molim vas da mi javite ili u komentarima ili na mail (napisan sa desne strane bloga) kako bi ih mogla ispraviti i učiniti tekst što boljim. Druga napomena - ilustracije sastojaka su samo.. jel, ilustrativne i ne prikazuju stvari izgled ili građu spoja/tvari o kojoj je riječ.
Ovaj post posvećujem Mirjani, kao zakašnjeli rođendanski poklon i nadam se da će joj se kao takav svidjeti. :) Također, vodič posvjećujem i Mirni, za već sad bezbrojne sate naših rasprava na ovu temu i zajednički šopinga...
Alergen - tvar (poput sastojka) koja izaziva burnu reakciju organizma (poput crvenila ili osipa). Neki od najčešćih alergena su sintetički (umjetni) parfemi ili mirisi u kozmetici.
Atopičnost/atopija - crvenilo i svrbež popračeno upalom kao rezultat imuniteta koji burno reagira na vanjske utjecaje (poput hladnoće ili alergena) i jako suhe kože. Može biti nasljedno, ali ukoliko se pravilno tretira, ne mora stvarati poteškoće u svakodnevnom životu. Često kod djece.
Barijera - kad govorimo o koži kao "barijeri", tu mislimo na zaštitnu ulogu kože koja nas štiti od npr. bakterija, virusa, sunčevog zračenja, udaraca i sl. Kad je prirodna barijera kože narušena (zbog promjene klime ili spomenutog sunčevog zračenja), ona ne obavlja zaštitnu funkciju i zahtjeva tretmane (npr. kozmetičkim proizvodima sa specifičnim sastojcima).
Derma i epiderma - slojevi kože. Derma je debeli središnji sloj kože izgrađen od kolagena i elastina, a njihova količina u dermi utječe na zdrav (tzv. "mladenački" izgled kože). Epiderma je vanjski sloj kože - onaj koji svakodevno dodirujemo i na njoj se nalazi tzv. hidrolipidni sloj sastavljen od vode i lipida (masnoća), otkud joj i naziv. U nedostatku lipida iz ovog sloja, koža postaje suha i zateže.
Eksfolijacija - proces mehaničkog odstranjivanja mrtvog (rožnatog) sloja stanica kože sa njene površine. Svaki put kad lice trljate frontirnim ručnikom ili pak palentom, kavom ili čajem, vršite eksolijaciju. Drugi naziv za ovaj proces je piling (eng. peeling).
Ekstrakt - tvar dobivena od prirodne sirovine (najčešće su to biljke, tzv. "botanicals" na engleskom) kroz razne procese - pomoću otapala ili tzv. "hladni" proces ekstrakcije bez visokih temperatura kako bi se očuvale najbolje kvalitete ekstrakta (neki od njih mogu biti antioksidativnost ili pak visoki udio vitamina).
Enzimi - katalizatori (tvar koja pospješuje brzinu kemijske reakcije unutar stanice). Izgrađene su od amino kiselina i pojavljuju se u obliku proteina. U kozmetici, enzimi imaju široku primjenu; od zaglađivanja kože (piling efekta) do antioksidativnog djelovanja.
Fotoosjetljivost - pretjerana osjetljivost na sunčeve zrake. Kao rezultat ove osjetljivost, mogu se pojaviti crvenilo, opekline i ljuštenje kože a u težim slučajevima i rak kože (melanom). Ukoliko je koža osjetljiva na sunce, a ne njeguje se pravilno, ona dobiva bore, fleke, postaje suha i ubrazno stari.
Hidroliziran - kad je sastojak "hidroliziran" to znači da je "izvučen" iz sirovine procesom hidrolize - cjepanjem/raspadom molekula složenih spojeva u reakciji s vodom. Kroz ovaj proces se u kozmetici "izvlače" tvari poput kolagena, pšeničnih proteina i ulja. Hidrolizirane sastojke ne treba miješati sa hidrogeniziranim sastojcima jer za razliku od ovih prvih (koji nastaju bezopasnim procesom opisanim na početku), drugi su rezultat dodavanja atoma hidrogena i imaju štetno djelovanje na organizam.
Hiperpigmentacija - pretjerana proizvodnja melanina (crnog ili smeđeg pigmenta u koži). Pojavljuje se kao: staračke pjege (kao rezultat pretjeranog izlaganju suncu) najčešće na rukama i licu, melasma (pigmentacija kože kod trudnica ili korisnica kontracepcije kao rezultat hormonalnih promjena) i kao pigmentacija nastala nakon udarca ili ozljede na koži (česta pojava kod ljudi koji se lječe od akni). Sva ova stanja zahtjevaju dermatološke tretmane ili ciljane sastojke u kozmetici kako bi se uklonile pjege.
Humektant - sastojak koji čini proizvode vlažnima na način da privlači vodu iz zraka na sloj koji se nalazi (u našem slučaju, na kožu).
Komedogenost - kad kažemo da je sastojak komedogen, to znači da lako začepi pore kroz koje koža diše, pa nastaju stanja poput prištića i mitesera. Komedogenost se ocjenjuje najčešće na skali od 0 do 5, gdje je 0 nimalo komedogeno a 5 je izrazito komedogeno. Po pitanju ulja, ocjenu 0 imaju shea, arganovo i suncokretovo ulje a ocjenu 5 ulje pšeničnih klica.
Lipidni (dvo)sloj (kože) - tanke membrane kože sa dva sloja lipidnih molekula (lipidi su izgrađeni od masnih kiselina). Ima zaštitnu funkciju (kao barijera). Može biti oštečen ako se koriste agresivna sredstva za čišćenje ili zbog suhog i hladnog zraka.
Miteser - drugi naziv za komedon. Nastaju zbog pretjeranog lučenja sebuma (masnoće) u žljezdama lojnicama, a u kontaktu sa zrakom i bakterijama mogu potamniti i postati izrazito vidljivi. Korištenjem debljih slojeva šminke (bez temeljitog uklanjanja i/ili spavanja sa šminkom) ili pak komedogenih sastojaka pojačava se pojava mitesera u koži.
Okluzivnost - svojstvo zatvaranja (sprečavanja gubitka vlage). Proizvodi sa okulzivnih djelovanjem sprečavaju gubitak vlage iz kože i jako su bitni za osobe sa (izrazito) suhom kožom, posebice u hladnim zimskim danima.
Oksidacija - proces vezanja tvari sa kisikom. Kada proizvod oksidira, to znači da sastojci koju su izloženi vanjskim utjecajima poput zraka mogu promijeniti boju - zato npr. ulja izložena zraku i sunčevoj svjetlosti užegnu (promjene boju i miris).
Parabeni - sastojci koji produžuju trajanje proizvoda (konzervirajuće svojstvo -> konzervansi) na način da sprečavaju razvoj bakterija i plijesni. Najčešći parabeni u kozmetici su: butylparaben, propylparaben, methylparaben i ethylparaben. Unatoč brojnim člancima na netu koji ističu njihovu štetnost na ljudsko zdravlje, Breast Cancer UK organizacija navodi kako su štetni dokazi o parabenima provedeni samo na kulturi stanica i životinjama, no studije o utjecaju na ljudski organizam nisu provedene. Stoga ne mogu tvrditi da su parabeni 100% dokazani da negativno utječu na ljude.
ph (vrijednost) - lat. potentia hydrogenii, eng. power of hydrogen, hrv. snaga vodika. Broj koji označava koliko je tvar kisela ili lužnata. U domeni kozmetike, stalno se priča o važnosti ph proizvoda u njezi kože s obzirom da zaštitni sloj kože ima visok ph (kiseli), a korištenjem proizvoda koji imaju izrazito visok ili nizak ph može narušiti tu barijeru, pa koža postane suha, perutava i zateže. Zato nije dobro prati lice sa sapunima jer su oni u suštini lužine. Također, svi proizvodi za čišćenje koži koji sadrže notorni sastojak "sodium laureth sulfate" ili SLS su štetni prvenstveno zbog jedne činjenice - SLS ima ph od čak 9 do 10 (!) što je izrazito lužnato.
Rosacea - kronična upala kože, najčešće zahvaća lice, očituje se izrazitim crvenilom kože a uzroci su kombinacija genetike i vanjskih utjecaja (alergeni i ta ekipa). Alkohol je posebno poguban sastojak u kozmetičkim proizvodima za kožu zahvaćenu rosaceom, pa se savjetuje izbjagavanje tog sastojka. Najčešće zahvaća žene u predmenopauzi i menopauzi (40-50 godina). Ne predstavlja veću opasnost za zdravlje pojedinca, već je prvenstveno estetski problem.
Sebum - tzv "masnoća" koju luče lojne žljezde dlake. Sastoji se od lipida, a funkcija je zaštitna. Agresivna sredstva za čišćenje kože (sa alkoholom, SLS-om i sličnim "negativcima") mogu povećati lučenje sebuma jer se koža pokušava zaštiti i nadomjestiti izgubljeni lipidni sloj.
Surfaktant - drugi naziv za tenzide. Potječe od engleskog "surface acting agent". Funkcija je smanjivanje površinske napetosti, a u kozmetici se koriste za površinsko čišćenje i uklanjenje nečistoća.
T-zona i U-zona - zone kože čela, nosa i brade (T-zona) te zona brade i obraza od uha do uha (U-zona). T-zona se često spominje kod mješovite kože (gdje su čelo, nos i brada masni, a obrazu normalni ili suhi) a U-zona se spominje kod upalnih procesa nastalih poremećajem hormona gdje linija brade od uha do uha može imati prištiće ili mitesere.
UVA/UVB zaštita - oznake za zaštitu kože od ultravioletnog/ultraljubičastog (UV) zračenja. UVA znači "ultra violet aging", UVB "ultra violet burn" a postoje u UVC zrake no one ne prodiru kroz atmosferu i kao takve ne mogu uzrokovati oštečenja kože. UVA zrake su najopasnije - one postaruju stanice kože i oštečuju DNA, a povezane su sa pojavom bora i rizikom od raka kože. UVB zrake su nešto jače od UVA zraka i direktno oštećuju DNA stanica kože, te mogu direktno uzrokovati rak. Za optimalnu zaštitu svaki proizvod namjenjen zaštiti od sunčevog zračenja bi trebao imati i UVA i UVB zaštitu.
2. Najčešći sastojci u kozmetici
Antioksidansi
Antioksidansi (ili antioksidanti - oba pojma su ispravna) su sastojci koji poništavaju tzv. slobodne radikale. Slobodni radikali oštećuju DNA strukturu kože, a rezultat su ubrzano starenje, bore, isušena koža te "sivi", umorni ten. Također, oni oštećuju sloj lipida i proteina u koži, pa nije ni čudo da se toliko naglašava upotreba antioksidansa u kozmetici.
U kozmetičkim proizvodima antioksidansi sprečavaju oksidaciju, koju uzrokuje sunčeva svjetlost. Oksidacija uzrokovana slobodnim radikalima je osnova procesa starenja jer taj proces uzrokuje trajno oštećenje strukture stanica kože, a kao rezultat pojavljuje se gubitak elastičnosti kože i otpornosti iste.
Antioksidansi se po tipu dijele na one koji se mogu otapati u lipidima (uljima), u vodi ili u oba medija. Što se tiče djelovanja, oni penetriraju u duboke slojeve kože, omogućuju živim stanicama obnovu i regeneraciju a kao rezultat koža izgleda i "osjeća" se mlađom.
Najčešći antioksidansi su: arbutin, alfa-lipoična kiselina, retinol, konezim Q10, kafein/kafein/tein - dobiven iza kave ili čaja, te razni CO2 ekstrakti (poput šipka ili ružmarina), a najpoznatiji od svih je svakako ekstrakt zelenog čaja (Camellia sinensis leaf extract).
Neki sastojci nisu antioksidansi, ali mogu imati antioksidativna svojstva. Beta-glukan je dobar primjer jer je riječ o polisaharidnom šećeru "izvučenom" iz gljivica ili zobi. Osim antioksidativnih svojstava, beta-glukan umiruje kožu, ublažava iritacije, stvara tanki neprimjetni sloj na koži koji poboljšava prirodnu barijeru ispod i štiti od okolišnih utjecaja (stresora). Idealan je za suhu, grubu i ispucalu kožu, a neki izvori na netu tvrde kako je korisniji sastojak od hijaluronske kiseline za vlaženje kože (čak su slične kemijske strukture).
Neki sastojci nisu antioksidansi, ali mogu imati antioksidativna svojstva. Beta-glukan je dobar primjer jer je riječ o polisaharidnom šećeru "izvučenom" iz gljivica ili zobi. Osim antioksidativnih svojstava, beta-glukan umiruje kožu, ublažava iritacije, stvara tanki neprimjetni sloj na koži koji poboljšava prirodnu barijeru ispod i štiti od okolišnih utjecaja (stresora). Idealan je za suhu, grubu i ispucalu kožu, a neki izvori na netu tvrde kako je korisniji sastojak od hijaluronske kiseline za vlaženje kože (čak su slične kemijske strukture).
Alkoholi
"Alkoholi" je grupni naziv za organske spojeve koji imaju raznolike oblike u kojima se pojavljuju i razna djelovanja. Nisu svi alkoholi isti i naziv "alkohol" ne znači automatski "Alcohol Denat" ili denaturirani alkohol koji je jako štetan, no o njemu uskoro nešto više.
U kozmetici, za kožu postoje alkoholi "negativci" i alkoholi "pozitivci". Negativci su: etilni alkohol (ethanol/ethyl alcohol), denaturirani alkohol (denatured alcohol) zvan i etanol, benzilni alkohol (benzyl alcohol), methanol, ispropropyl alcohol i SC alcohol. Pišem nazive uglavnom na engleskom kako bi ih mogli prepoznati kada u budućnosti "skenirate" popis sastojaka. Glavni problem korištenja ovih alkohola na koži je činjenica da erodiraju površinski sloj kože, zbog čega ona ne samo da se stanjuje i postaje manje otporna prema vanjskim utjecajima, već se isušuje, dobiva bore i ubrazno stari.
S druge strane, pozitivci alkoholi su tzv "fatty acids" ili masne kiseline iz biljaka. Oni ne isušuju kožu i ne iritaju, već naprotiv - štite kožu i drže vlagu u njoj. Oni su: Behenyl Alcohol, Cetearyl Alcohol i Cetyl Alcohol. Ako ne možete upamtiti njihove pune nazive, ona upamtite samo da su B i C alkoholi oni koji možete koristiti bez straha. :)
Aminokiseline
Aminokiseline su gradivne tvari peptida i proteina. Prirodno se nalaze u koži, održavaju vlagu u njoj, poboljšavaju i održavaju teksturu i otpornost kože te daju joj zdravi izgled. Aminokiseline se djele na esencijalne i neesecijalne - ove prve moramo unjeti kroz prehranu ili dodatke, a tu se ubraja i kozmetika kojom ih unosimo kroz kožu.
Kao i antioksidansi, neke aminokiseline imaju i antioksidativno djelovanje, točnije - pomažu koži da stvori vlastite antioksidanse i bori se protiv slobodnih radikala. Topično naneseni (izvana, na kožu) pomažu održati prirodni obrambeni sustav kože čime se ublažavaju znakovi starenja uzrokovani suncem, smogom i suhim zrakom.
Najbolje i najkorisnije aminokiseline u njezi kože su: arginin, histidin, methionin, lizin, te prolin, leucin i glicin. Također, ako neki proizvod sadrži i glicerin, ceramid, peptide i/ili hijaluronsku kiselinu uz aminokiseline, onda se djelovanje potonjih dodatno poboljšava.
Ceramidi su lipidi (masti) koji se prirodno nalaze u velikom postotku na višim slojevima kože (čine preko 50% njene strukture) te zadržavaju vodu u koži. Snažniji su u održavanju ravnoteže kože od retinola, niacinamida ili peptida. Možemo ih zamisliti kao cement između cigli, pri čemu su cigle stanice kože a njihova kombinacija formira zaštitnu barijeru protiv gubitka vlage. Iako se prirodno nalaze u koži, zbog okolišnih utjecaja poput izlaganja suncu i starosti (životne dobi), mogu se smanjiti njihovi udjeli što oslabljuje barijeru a rezultat su suha koža, iritacija, crvenilo, zatezanje i dehidracija. Smatraju se "superherojima" u kozmetici i najčešće je jasno naznačeno njihovo prisustvo na pakiranju proizvoda (kako bi se isti bolje prodavao). Dobro se mješaju (djeluju) sa sljedećim sastojcima: retinolom, niacinamidom, antioksidansima i peptidima.
Osim "čistih" ceramida, u kozmetici nalazimo i sastojke fitosfingosin (phytosphingosine) i sfingosin (sphingosine) koji djeluju kao "ceramidni prekursori" (potiču stvaranje ceramida u koži).
Ceramidi su sastojak koji odgovara svim tipovima kože, čak i osjetljivoj, masnoj, koži sklonoj upalama i prištićima te za njegu kože oko očiju.
Kao i antioksidansi, neke aminokiseline imaju i antioksidativno djelovanje, točnije - pomažu koži da stvori vlastite antioksidanse i bori se protiv slobodnih radikala. Topično naneseni (izvana, na kožu) pomažu održati prirodni obrambeni sustav kože čime se ublažavaju znakovi starenja uzrokovani suncem, smogom i suhim zrakom.
Najbolje i najkorisnije aminokiseline u njezi kože su: arginin, histidin, methionin, lizin, te prolin, leucin i glicin. Također, ako neki proizvod sadrži i glicerin, ceramid, peptide i/ili hijaluronsku kiselinu uz aminokiseline, onda se djelovanje potonjih dodatno poboljšava.
Ceramidi
Osim "čistih" ceramida, u kozmetici nalazimo i sastojke fitosfingosin (phytosphingosine) i sfingosin (sphingosine) koji djeluju kao "ceramidni prekursori" (potiču stvaranje ceramida u koži).
Ceramidi su sastojak koji odgovara svim tipovima kože, čak i osjetljivoj, masnoj, koži sklonoj upalama i prištićima te za njegu kože oko očiju.
Elastin
Elastin je protein koji sadrži peptide i aminokiseline, nalazi se u najdubljim slojevima kože - dermi i koži omogućuje rastezanje i sakupljanje. Kad se uštipnemo za ruku, sastojak koji omogućuje rastezanje kože i vraćanje u prvobitni položaj je upravo elastin. Bitno je napomenuti kako elastin u kozmetičkim proizvodima nije jednak onom koji se prirodno nalazi u koži. Najbolje funkcionira u kombinaciji sa kolagenom jer dok elastin čini kožu elastičnom i čvrstom, kolagen ju čini "ispunjenom". Stoga, ukoliko se ne kombiniraju zajedno, nema dugoroočnog trajnog djelovanja već samo kratkotrajnih rezultata.
Aminokiseline u kozmetičkim proizvodima mogu poduprijeti proizvodinju elastina u koži pošto se sam elastin sastoji od aminokiselina glicina, valina, alanina i prolina.
Emolijensi
Emolijense možemo nazvati i "ovlaživačima" kože pošto je riječ o sastojcima koji daju vodu u koži, te sprečava isušivanje i održava razinu vlage. Esencijalni su u njezi kože u bolestima i stanjima poput (atopijskog) dermatitisa i ekcema. Također, imaju dodatno djelovanje - i kao ovlaživači i okluzivi.
Fermentirani sastojci
Ovo su sastojci nastali proccesom fermentacije (vrenja) u kojem se različite tvari izmjenjuju uz pomoć mikroorganizama (ekipa koja oslobađa enzime koje rastvaraju molekule same tvari ili sirovine koja se fermentira). U popisu sastojaka pronaći ćete ih kao "... ferment", npr. Lactobacillus ferment. Sama fermentacija omogućuje proizvodu da pozitivno djeluje na iritacije, s obzirom da proces uklanja teške metale, pesticide iz biljaka koje se fermentiaju i sprečava razvoj štetnih mikroorganizama. Ovim procesom se stvaraju i novi spojevi koji se očituju kao aminokiseline i antioksidansi - kod raznih biljaka poput čajeva.
Hijaluronska kiselina
Za kraj prvog dijela ovog vodiča, megazvijezda moderne kozmetičke industrije: hijaluronska kiselina. Drugog naziva hijaluron, riječ je o molekuli koja zadržava vodu, a prirodno se nalazi u tijelu, kao podmazivač organizma (u zglobovima, živcima, sluznici, itd. Djeluje kao humektant (pri topičnoj primjeni) i stvara dobru viskoznost (slippy efekt). Derivira se iz životinja, a neke su čak ekstrakti Streptococcus kultura. Zanimljiva je činjenica da hijaluronska kiselina nije novitet u kozmetičkom svijetu: poznata je od 1930. godina, a opisana je kao hidrofiličan sastojak (hydro - voda, phylos - ljubav na grčkom). Također, jeste li znali da ju u 40-im godinama ljudi imaju duplo manje u tijelu naspram svojih 20-ih godina?
Hijaluronska kiselina (HA) nije isto što i Sodium hyaluronate (sol iz hijaluronske kiseline) - natrij hijaluronat. Ovaj zadnji se lakše upija od HA zbog manje molekularne težine, ali nije automatski bolji izbor. Najbolja su oba oblika u kozmetičkim proizvodima, no nažalost danas se rijetko koriste u kombinaciji. Po neki izvorima, većina brendova danas koristi HA sa standardno velikom molekularnom težinom, zbog koje ona ne prodire dobro u kožu pa molekule "sjede" na površini i izvlače vlagu iz nje. Korisnici takvih proizvoda potom nanose još više i više slojeva pri čemu se stvara začarani krug, a ekipa iz marketinga zadovoljno trlja ruke i urla na tu činjenicu.
Hijaluronsku kiselinu je najbolje nanositi na VLAŽNU KOŽU (ovlaženu sprejem ili tonerom) jer ako se nanosi na suhu kožu, ona ima obrnuti željeni efekt s obzirom da je HA magnet za vlagu. Ona sama po sebi ne sadrži vodu, već je, ponavljam, MAGNET za vodu. Ako je koža suha, HA izvlači vlagu iz dubljih slojeva kože kako bi napravila balans i hidrirala površinski sloj. Stoga, koža se prvo mora navlažiti (obogatiti vodom) pa potom nanjeti proizvod sa ovim zeznutim sastojkom.
A ako zaboravite sve ove informacije vezane za hijaluronsku kiselinu, upamtite barem jednu kraticu: JAW (just add water).
Ako se na popisu sastojaka proizvoda nalazi više vrsta ovog spoja (npr. spomenuta hijaluronska kiselina i sodium hyaluronate), to znači da su korišteni spojevi raznih molekularnih veličina kako bi prodrli i u uboke slojeve kože ali i one površinske. To se zove "win-win". :) Ako ste ljubitelji azijske kozmetike, onda će vam biti poznat brend Hadalabo i njihovih 4 vrste hijaluronskih kiselina. Da vam stvar ukratko objasnim ako ste se pitali koje su točno te vrste - riječ je o spojevima raznih molekularnih težina - velike, srednje, super i nano HA. A legendarni brend Shiseido koristi tzv. "sodium acetylated hyaluronate" (tvrde da je njihov originalni sastojak, što god to značilo...) poznatu kao "super hijaluronska kiselina". Njezino glavno svojstvo je veći kapacitet za vodu odnosi na "klasičnu" HA.
**********************
To je to za prvi dio ovog (na kraju ne tako praktičnog ili kratkog) vodiča kroz kozmetičke sastojke. U drugom dijelu čitat ćete o ostalim sastojcima poput kiselina, niacinamida, silikona i sulfata (između ostalih). Ukoliko smatrate da je neka od ovih informacija neispravna ili imate bilo kakve primjedbe i kritike, javite slobodno u komentarima ili na mail (naznačen sa desne strane bloga u web-verziji). Ugodan vikend. ;)
