Povratkom u blogerske vode krajem prošle godine, primjetila sam da se broj domaćih punokrvnih kozmetičkih blogova poprilično smanjio za što je zaslužan (između ostalog) i Instagram. Danas najčešće možete pročitati kratke, instante i pregledne recenzije starih i novolansiranih proizvoda na tržištu – no što se desilo sa izrazito detaljnim, dinamičnim i sadržajnim postovima (koje ja od milja zovem “ruskim romanima”) kakve su mnogi pisali prije? Naravno, svako doba ima svoju društvenu mrežu – ranih 2000-ih to je bio MySpace, desetljeće nakon Facebook, a u zadnjih godina Instagram. Zbog lakoće prijenosa i obrada fotografija, jednostavnog okvira za kratki opis proizvoda “u hodu” i nikad lakše mogućnosti interakcije većeg broja ljudi upravo je danas Instagram blogerska meka gdje se dnevno, poput novina na traci, štancaju upravo te instant recenzije. Ovaj post posvećujem svima koji tek počinju blogati ili kreiraju profil za recenzije (bilo on na Instagramu, Facebooku, u video formatu na Youtubeu ili negdje drugdje) i žele pročitati detaljne savjete kako napisati/snimiti smislenu, sadržajnu i cjelovitu recenziju proizvoda.
Napomena: sve navedeno u ovom postu je isključivo moje osobno mišljenje. Svaki recenzent (bilo bloger ili Youtuber) ima svoj “stil” i format recenziranja te ne postoje stroga pravila uklesana negdje u kamenu. Ovo su samo upute i savjeti koji mogu pomoći za pisanje kvalitetne recenzije proizvoda raznih vrsta (a ne samo kozmetičkih). Neki od ovih savjeta je lako primjeniti u svoj stil pisanja, dok neke nije pa imajte i to na umu prilikom čitanja. 😊
Koje bitne elemente svaka recenzija mora sadržavati?
Po meni, svaka iole kvalitetna recenzija kozmetičkog proizvoda trebala bi sadržavati:
- ne samo PUNI naziv proizvoda i brenda, već i težinu, cijenu, te prodajna mjesta/web lokacije
- dojmove o proizvodu napisane nakon barem nekoliko tjedana korištenja (po meni je za prve dojmove dovoljno tjedan dana ukoliko se u tom periodu proizvod isprobao barem 3 puta, a za detaljniju recenziju sa konačnim dojmovima barem mjesec dana – za neke proizvode sa određenim sastojcima tipa niacinamidom treba i duže (po istraživanju iz 2006. koje je proveo Protecter / Gamble na Američkoj akademiji dermatologije (AAD) ustanovljeno je da su ispitanici iskusili smanjenje pigmentacije za 80% nakon 12 tjedana svakodnevnog korištenja – izvor)
- prikaz sastojaka i osvrt na pojedinačne sastojke, pogotovo one koji su izdvojeni kao najvažniji za specifično djelovanje proizvoda (npr. nikotinska kiselina ili niacinamid u toneru koji se ističe visokim postotkom iste)
- usporedbu sa drugim sličnim proizvodima na tržištu sa mogućim osvrtom na isplativost cijene naspram količine
- neki tip konačne ocjene i stava oko ponovne kupnje
Koje metode i dodatke možete primjeniti (i koristiti) kako bi recenzija bila što bolja i kvalitetnija?
Što se tiče metoda koje možete koristiti za dobru recenziju – one ovise o vama i osobnim preferencijama, no ja volim koristiti:
- Stranice koje detaljno analiziraju popis sastojaka sa kratkim opisom svakog, stupnjem sigurnosti i razinom komedogenosti kao Skincarisma (CosSDNA je dobar, ali SC je po meni mnogo bolja jer navodi i: jeli proizvod testiran na životinjama ili ne tj. jeli brend CF (cruelty-free), sadrži li silikone, alkohol, parabene, sulfate (SLS), alergene (za EU) i pH razinu proizvoda, a stranica nije dizajnom zapela u ranim 2000-ima kao CosDNA)
- Microsoft Word ili bilo koji drugi slični program za izradu dokumenata: znam da ovo zvuči banalno, no ja sam oduvijek blogala direktno na Bloggeru – u zadnjih pola godine postove pišem u Wordu zbog dva jako jednostavna razloga: želim imati kopiju originalnog posta spremljenu na računalu i eksternom disku a mnogo mi opuštenije i lakše pisati u njemu jer se ne moram brinuti da se post neće automatski spremiti ukoliko nestane internet signala
- “Razmišljaj kao čitatelj”: Imamo li sličnu kožu, povijest prethodno isprobanih proizvoda i dojmove istih? Koliko je dobro promišljen i u konačnici kvalitetan ovaj proizvod? Koliko mi zbilja treba ako u rutini imam neki drugi proizvod, slične namjene? Koliko je proizvod zbilja isplativ u odnosu na dostupnost i količinu (plus eventualnu poštarinu ako se naručuje online)? Ovo su tipovi pitanja koji mogu itekako pomoći recenzentu u objektivnoj recenziji koja se “hvata” tehničkih detalja proizvoda i koja mogu prevagnuti u procesu domošenja odluke o kupnji.
- Čitanje recenzija na glas: ovo zbuči urnebesno ili nepotrebno, no ja smatram to itekako genijalnim. Na ovaj način a) vježbate svoj izgovor i dinamiku govora, b) bolje i jasnije pronalazite nepravilnosti, loše izraze i predugačke rečenice i c) bolje sakupljate misli kad se natipkano “izvuče” i materijalizira u govor, što može itekako pomoći u pisanju objektivne i sadržajne recenzije.
Kojim elementima recenzije treba obratiti posebnu pažnju i koji se dijeli često zanemaruju ili pišu nepotpuno?
Neki elementi recenzije koje osobno smatram bitnima a često se preskaču su:
- Detaljni osvrt na kvalitetu, funkcionalnost i dizajn proizvoda: ako je proizvod genijalan, a pakiranje užasno, proizvod sigurno neće “pokupiti” dobru ocjenu, barem ne po meni. Jedan poznati primjer su slavni Wet n Wild Megalast ruževi u tubi koji, unatoč dobroj formuli, pigmentaciji i trajnost imaju groznu ambalažu (sami ruževi u tubama su za drogerije solidnih 4.5, pakiranje je 2 – imala sam ih 6 i na svakom do zadnjeg je pukao čep ili se odlomio njegov veći dio pa sam neke koristila sa ljepljivom trakom koja je pridržavala čep uz tubu i sprečavala uništavanje unutrašnjosti torbice (i to se nažalost desilo)) – stoga proizvod zaslužuje osrednju trojku. Ovdje su poprilično “zeznuti” sprejevi za lice (vodice, toneri, sprejevi za fiksiranje) koji mogu biti sjajne formule, no ako raspršivač pljuje na vas ogromne kapljice umjesto da stvara finu maglicu, sigurna sam da ću ga često koristiti i/ili mu dati visoku ocjenu.
- Manje poznate sastojke koji imaju važnu funkciju u proizvodu, a nisu istaknuti igdje van popisa sastojaka: često u recenzijma čitam koje važne sastojke proizvod ima (npr. “ova pjena za umivanje sadrži ekstrakt korijena lotusa i za zdravu i sjajnu kožu, te kaolin za uklanjanje toksina i nečistoća iz pora”) ali rijetko čitam osvrt na potencijalno iritativne sastojke (npr. “Doduše, pjena sadrži i palmitinsku, stearinsku i mirističnu kiselinu koje imaju ocjenu 3 na skali komedogenosti i generalno su loše za masnu kožu pa ukoliko je i vaša koža masna, ovaj proizvod bi mogao izazvati reakcije u vidu akni i začepljenih pora…”) Za ovo ne treba biti ludi genijalac ili imati diplomu iz kemije ili farmacije, već samo pristup internetu sa stranicama za analizu sastojaka.
- Proizvodi slične namjene koje je recenzent isprobao u prošlosti: jedno od najčešćih pitanja koje dobijem nakon recenzije su “Jesi li možda isprobala XY proizvod za tu istu funkciju?” ili “Možeš li mi preporučuti neki sličan proizvod dostupan kod nas?”. Ako pišete ili vlogate o proizvodu koji nije lako dostupan kod nas (ne putuju svi u inozemstvo i ne kupuju svi preko neta), čitatelji će se zanimati za alternative. Zamislite da pišete o serumu koji sadrži 12% vitamina C (askorbinske kiseline) i oduševljeni se njegovim djelovanjem, no nažalost taj proizvod ste kupili u Sephori van Hrvatske. Čitatelji će postati zaintrigirani za alternative ili tzv. “dupeove” pogotovo je proizvod ne samo nedostupan već i skup. Ako niste isprobali sličan proizvod, izguglajte neke slične pomoću opisa ili ciljanih sastojaka i priložite ih u recenziji, sa napomenom da njih niste osobno probali, ali postoje na tržištu za sve ostale zainteresirane.
- Alternativna upotreba proizvoda ili multifunkcionalnost: ako određeni proizvod tipa krema za lice nije dovoljno hidratantna ili ne djeluje kako ste očekivali – možda će biti izvrsna krema za ruke ili druge dijelove tijela. Gel za tuširanje sa uljima će možda biti i odličan gel za umivanje, posebice ako imate suhu ili osjetljivu kožu po cijelom tijelu pa se na taj način smanjuje broj bočica u upotrebi i trošenje novaca na proizvode sa određenom fukcijom. Puder u prahu za matiranje lica ne drži ulja (sebum) podalje sa njega? Možda će biti odličan šampon za suho pranje. Ovakvi pristupi zahtjevaju nešto više kreativnosti i vremena za eksperimentiranje, no mogu poslužiti kao izvrstan način za nova kozmetička otkrića. Čitatelji će biti zahvalni ne samo na maštovitom i nekonvencionalnom pristupu i recenziji, već i na otkrivanju novih upotreba proizvoda koji možda i sami posjeduju no ne koriste ga jer im ne odgovara za ono što piše na pakiranju.
Kako učiniti recenziju što kraćom, a što potpunijom?
Ovo je možda najbitnije pitanje u čitavom postu. Kao što sam napisala na početku posta – većina beauty recenzenata je danas na Instagramu. Ondje je nemoguće napisati dugačku, iznimno detaljnu recenziju debljine ruskog romana, već morate koristiti kratice, skraćene rečenice ili natuknice. Na nekim blogovima publika će svakako preferirati kratke recenzije jer ne vole svi čitati letanije od 100 strana na temu krema i seruma već ih zanimaju kratke specifikacije. Ja osobno volim ponuditi (kad god pišem recenziju) oboje: dužu recenziju za sve koji vole čitati takve postove i na kraju skraćenu (tzv. TL;DR) verziju “za nestrpljive”. Ona sadržava najbitnije odlike proizvoda, kao što su: količina (gramaža/miltraža), cijena, dostupnost (gdje se može kupiti ili naručiti), tip kože i potrebe, vrijeme testiranja/korištenja proizvoda, lakoća korištenja (s obzirom na pakiranje), djelovanje, aktivne sastojke i potencijalne iritanse, usporedbu sa sličnim proizvodima i stav prema ponovnoj kupnji. Ili sve kraće recenzije (najčešće sa Instagrama) sabirem u svojoj rubrici "Tjedne mini recenzije".
Primjer:
Ova kratka recezija sadržava 1478 slova sa razmacima, što znači da će recenzija ovog formata itekako stati u bilo koji kutak – čak i Instagram post gdje je fotografija uvijek u prednosti naspram teksta, a sam Instagram ima limit od 2200 slova sa razmacima u opisu posta. Blogovi (ovisno o layoutu, preferencijama vlasnika/autora ali i čitatelja, temi, itd.) su srećom mnogo slobodniji po ovom pitanju pa možete pisati dugačke verzije do mile volje. Doduše, sam autor bloga bi prije objave posta trebao pročitati svježe napisan post i izmjeriti vrijeme koje je bilo potrebno da s pozornošću pročita recenziju (ili pogleda video recenziju) – ako je za to trebalo duže od 18 minuta, možda ne bi bila loša ideja da se neki dijelovi skrate ili izbace. Zašto baš 18 minuta? Na slavnoj TED neprofitnoj organizaciji i TED YT kanalu, gosti govornici su zamoljeni da prezentiraju svoj materijal za manje od 18 minuta a ta ideja je bazirana na činjenici da je toliko vremena dovoljno da izgleda kao “ozbiljna” prezentacija ali i dovoljno kratko da zadrži pažnju slušatelja/gledatelja. Doduše, tu bih argumentirala da video ne mora biti čak ni maskimalno 18 minuta dugačak kako bi bio zanimljiv – dokaz je genijalni Wayne Goss čiji video materijali na YT sadrže sve bitne informacije a nerijetko traju samo 5 minuta, uključujući i recenzije.
Koji rječnik koristiti i kako on utječe na prercepciju autora recenzije i samog proizvoda?
Ajmo biti ekstremno realni na sekundu – nitko ne voli preseravanje. Ako koristite jako kompleksne i nepoznate riječi, jako dugačke rečenice ili koristite toliko stranih izraza da čitatelja ne samo zbunjujete već i iritirate. Nepismenost, gramatika i sintaksa su nešto drugo i ne bih ovom prilikom ulazila u to, no za rječnik bih rekla da je sigurno jedno pravilo (ako takva uopće postoje za bloganje): budite skromni. Pišite jednostavnim jezikom, čak i kad opisujete komplicirane i dugačke sastojke, djelovanje proizvoda, bilo kakvu problematiku vezanu za proizvod (mogući alergeni, loše pakiranje, kontroverze i sl.). Banalan primjer su: moguće umjesto “potencijalno”, snažno umjesto “potentno”, obnavljajuće umjesto “reparativno”, odgovarajuće umjesto “kompatibilno”, itd. Dovoljno je što čitatelje i korisnike društvenih mreža i kozmetičkih proizvoda brendovi često bombadiraju takvim izrazima kako bi što stručnije i profesionalnije zvučali. Čitatelji (među kojima sam i ja, te se uvijek prvo stavljam u tu ulogu) žele osjetiti prisnost, toplinu, razumijevanje i prijateljski pristup pa osobno smatram da bi takvi komplicirani izrazi ostavili hladan, “profesorski” dojam na njih.
Izvor: www.knowyourmeme.com
